Postav biologije

Postav biologije započinje kod priče o strogo zaštićenom leptiru močvarnom plavcu čije je stanište na jednoj od Zvečevačkih livada gdje raste plućna sirištara – plavac bira upravo tu biljku za mjesto gdje će položiti svoja jajašca. Tu upoznajemo i ostale životinje vezane uz tlo odnosno pedologiju kao poveznicu geologije i biologije.

Papuk je zbog svoje bioraznolikosti proglašen parkom prirode – a razlog velikom broju vrsta je upravo raznolikost staništa uvjetovana geološkim, pedološkim i klimatskim značajkama. Tu otkrivamo skrovita mjesta i tajanstvene priče Papuka poput one o stoljetnom hrastu kitnjaku koji uz svog urušenog brata raste na mjestu gdje hrastova ne bi trebalo biti.

Staništa Papuka upoznajemo kroz potoke i izvore, travnjake i naravno šume – svako od tih staništa prikazano je kroz vjerne skulpture i zanimljive priče o njima. Zašto bjelovrata muharica liježe plava jaja? Koja je uloga gljiva u šumama? Ni ne slutimo njihovu mističnost i važnost jer se prostim okom ne vidi njihova golema mreža hifa u tlu šuma.

Uz interaktivne ekrane i zid ekosustava sa svim zanimljivim podacima o živom svijetu Papuka – tu su i zbirke danjih i noćnih leptira, kornjaša i kukaca vezanih za vodu kao i više herbarija livadnih i šumskih biljaka.
Kako bi podražili i druga osjetila prelazimo na mračnu stranu Papuka. Kad stavimo spelološku kacigu i zavirimo u tamne kutke podzemlja upoznajemo kako tu ipak ne vlada potpuna tišina.